(Bošnjaci, 14.04.1911.- Zagreb, 25.10.2004.)
rođena je u šokačkom selu nedaleko od Županje, kao deveto od ukupno desetero djece u obitelji seoskog kolara Steve Matića i Terezije rođene Perakić. Nakon osnovne škole u Bošnjacima, pohađala je Građansku školu u Županji (1926./27.), Učiteljsku školu u Osijeku (1931./32.), a potom – paralelno sa studijem na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1936./37.) - Prvu žensku realnu gimnaziju (1935.) Još kao srednjoškolska sudjelovala je u štraju učenika u Osijeku te uspostavila trajne veze s komunističkim pokretom, a kasnije se uključila u rad nekoliko radničkih i ženskih udruženja, tako da 1935. g. postaje članicom SKOJ-a a 1938. i članicom KPJ. Iste je (1938.) godine kao stipendistica francuske vlade otišla na specijalizaciju u Pariz, gdje je ostala i za vrijeme Drugog svjetskog rata (kao članica francuskog pokreta otpora), sve do 1946. g. Završivši u peiodu od 1938-40. g. studij pedagoške psihologije na Sorbonne-i, fonetike (na Fonetskom institutu) i profesionalne orijentacije (u Institutu za profesionalnu orijentaciju), obranila je 1941. g. na Sorbonne-i doktorsku tezu na temu „Društvo i odgoj“. Istovremeno je nastavila s aktivnim političkim radom među iseljenicima - posebice sa ženama i studentima, u Udruženju jugoslavenskih studenata - kao i radom na zbrinjavanju jugoslavenskih boraca iz Internacionalnih brigada po njihovu povratku iz Španjolskog građanskog rata.
Dio ostavštine dr. Anke Matić (koji je HPM-u darovala osobno u nekoliko navrata između 1996.i 1998. g.) broji ukupno 233 predmeta nastalih u periodu od 1938. do 1998. g. a ovom je prilikom predstavljena tek njihova polovina. Drugi dio ostavštine - koji sadrži rukopise, fotografije, odlikovanja i priznanja, te dokumente o njezinoj profesionalnoj i društvenoj djelatnosti - nalazi se u Hrvatskom školskom muzeju u Zagrebu, kojem zahvaljujemo na fotografiji ustupljenoj za potrebe ove izložbe. O svom je ilegalnom političkom radu iz studentskih dana 1982. g. ostavila audio-zapis beogradskom novinaru Dragoslavu Simiću, uredniku dokumentarnog serijala o ljudima i događajima iz jugoslavenske povijesti 20. st. (koji se nalazi na web-adresi: Dr. Anka Matić - Audio i Foto arhiv Simić). Konačno - u studenom 2017. g. objavljena je opsežna monografija o životu dr. Anke Matić u povijesnom kontekstu vremena u kojem je živjela (Stojanović, J.- Šušak, D. 2017. Dr. Anka Matić - heroina 20. stoljeća: Fašizam i antifažizam, Zagreb: Nova knjiga Rast) nastala na osnovi osobne i obiteljske arhive, njezinih stručnih tekstova i subjektivnih opservacija o aktualnim političkim temama, te razgovora o doživljajima iz mladosti koje je vodila s članovima obitelji.