Anka Matić

Povezani zvučni zapisi

(Bošnjaci, 14.04.1911.- Zagreb, 25.10.2004.)

rođena je u šokačkom selu nedaleko od Županje, kao deveto od ukupno desetero djece u obitelji seoskog kolara Steve Matića i Terezije rođene Perakić ……

…………

Dio ostavštine dr. Anke Matić (koji je HPM-u darovala osobno u nekoliko navrata između 1996.i 1998. g.) broji ukupno 233 predmeta nastalih u periodu od 1938. do 1998. g. a ovom je prilikom predstavljena tek njihova polovina. Drugi dio  ostavštine - koji sadrži rukopise, fotografije, odlikovanja i priznanja, te dokumente o njezinoj profesionalnoj i društvenoj djelatnosti - nalazi se u Hrvatskom školskom muzeju u Zagrebu, kojem zahvaljujemo na fotografiji ustupljenoj za potrebe ove izložbe. O svom je ilegalnom političkom radu iz studentskih dana 1982. g. ostavila audio-zapis beogradskom novinaru Dragoslavu Simiću, uredniku dokumentarnog serijala o ljudima i događajima iz  jugoslavenske povijesti 20. st. (koji se nalazi na web-adresi:  Dr. Anka Matić - Audio i Foto arhiv Simić). Konačno - u studenom 2017. g. objavljena je opsežna monografija o životu dr. Anke Matić u  povijesnom kontekstu vremena u kojem je živjela (Stojanović, J.- Šušak, D. 2017. Dr. Anka Matić - heroina 20. stoljeća: Fašizam i antifažizam, Zagreb: Nova knjiga Rast) nastala na osnovi osobne i obiteljske arhive, njezinih stručnih tekstova i subjektivnih opservacija o aktualnim političkim temama, te  razgovora o doživljajima iz mladosti koje je vodila s članovima obitelji.

Muzeum na Majdanku (Muzej Majdanek)
Edward Dziadosz (autor uvoda), A. Johann i A. Zborski (fotografi), Krajowa agencja wydawnicza (Nacionalna izdavačka kuća) i Muzeum na Majdanku (izdavači), G. Bajon (grafički design)
Varšava - Lublin, oko 1981. g.
Karton, papir; tisak, falcanje; 14,5 x 10,5 cm, o 18 str. (razglednice), 14,5 x 30,8 cm, o 2 str. (deplijan)
HPM-103876/1-10

 

 

Sažeti uvodni tekst E. Dziadosza o KL Majdaneku u Lublinu – te o prvom memorijalnom muzeju žrtvama fašizma u Evropi utemeljenom na mjestu logora odmah nakon njegova oslobođenja - tiskan je na unutrašnjoj strani trodijelnog deplijana, koji ujedno ima funkciju korica za fotografske ilustracije nacističkog logora, tiskane na 9 razglednica slijedećeg sadržaja: (1) III. polje zatvorenika, (2) Stražarska kula, (3) Krematorij, (4) Dio interijera jedne od triju izložbenih baraka u kojoj je nakon oslobođenja logora pronađeno 820.000 pari cipela ubijenih zatvorenika, (5) Dio izložbe s kapama ubijenih logoraša, (6) Logorska ograda sa stražarnicom u dnu, (7) Stup (skulptura) Tri orla - prvi spomenik posvećen žrtvama fašizma koji je osmislio još u zatvoru, tijekom 1943. g., logoraš Albin Maria Boniecki, (8) Spomenik borbi i mučeništvu u bivšem koncentracijskom logoru (dizajnirao Wiktor Tolkin), (9) Muzej Majdanek - Mauzolej na terenu nekadašnjeg nacističkog koncentracijskog logora (dizajnirao Wiktor Tolkin). Ovaj je logor u poljskom narodu nazvan po lublinskoj četvrti - Majdan Tatarski u čijoj se blizini nalazio. Otvoren je (01.10.1941.) kao Logor ratnih zarobljenika vafen SS u Lublinu, od 16.02.1943. postaje logorom smrti i dobiva ime Koncentracioni logor Lublin, te u toj funkciji ostaje aktivan do 22.07.1944. kada ga oslobađa Crvena armija. Na mjestu logora već je u studenom iste (1944.) godine osnovan Državni Muzej posvećen žrtvama Drugog svjetskog rata. Procjene o broju žrtava stradalih samo u KL Majdaneku (pretežno poljskih Židova i Poljaka) vrlo su različite i neujednačene, a kreću se od 78.000 do 1,5 milijuna ljudi.