Milivoj Jambrišak

(Zagreb, 15.06.1878.- Vitovlje, 10.12.1943.)

Milivoj Jambrišak nakon završenog studija medicine u Innsbrucku i Grazu (1896.-1903. g.), upisao je u Zagrebu i studij prava (1910.-1912.) koji, međutim, nije završio jer već 1912. g. odlazi u Srbiju te u funkciji vojnog liječnika (za vrijeme Balkanskih ratova) radi kao dobrovoljac u Bolnici kraljice Drage u Beogradu. Budući da ga je, nekoliko godina kasnije, početak Prvog svjetskog rata zatekao u Zagrebu, mobiliziran je u austro-ugarsku vojsku i s njom upućen na galicijsko bojište. Nakon što je 1916. g. zarobljen u Rusiji, u Odesi pristupa Prvoj srpskoj dobrovoljačkoj diviziji. No, već početkom 1917. g. - nakon odlaska dr. Franje Potočnjaka iz Rusije – izabran je za člana Jugoslavenskog odbora i u toj funkciji boravi naizmjence u Petrogradu i Odesi tijekom obiju revolucija (Februarske i Oktobarske), a istovremeno djeluje pri Dobrovoljačkom korpusu Srba, Hrvata i Slovenaca. U međuratnom je periodu živio u Beogradu iz kojega je, međutim, odmah nakon njemačkog bombardiranja grada 6. travnja 1941., preselio u Opatiju - zajedno s advokatom Antom Mandićem, svojim dugogodišnjim prijateljem iz Rusije (koji je tijekom 1937. g. našao utočište u Jambrišakovom domu u Beogradu, nakon što je morao napustiti obitelj u Opatiji zbog političkog angažmana). U Opatiji Jambrišak ostaje do kapitulacije Italije, a u rujnu 1943. g. s Antom Mandićem i njegovim starijim sinom Olegom dolazi na oslobođeni partizanski teritorij i pridružuje se NOP-u te već u listopadu 1943. g., na II. zasjedanju ZAVNOH-a u Plaškom, postaje članom njegova Predsjedništva. U toj je funkciji, kao delegat iz Hrvatske, sudjelovao i na II. zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu, gdje je izabran za povjerenika narodnog zdravlja u NKOJ-u. No, prilikom povratka iz Jajca u Hrvatsku, umire na planini Vlašić (10.12.1943.), vjerojatno od posljedica tifusa, gdje mu je nakon rata Republički odbor udruženja boraca BiH kraj sela Vitovlja podigao spomenik.

Osobna dokumentacija (ostavština) liječnika, diplomata i političara dr. Milivoja Jambrišaka sastoji se od 46 predmeta iz perioda 1900.-1943./50. g., od kojih tek nekoliko potječe iz vremena koje je neposredno prethodilo ili se poklapa s trajanjem Prvog svjetskog rata, dok se manji dio odnosi na međuratni period. Pritom većinu ostavštine čine Jambrišakovi opširni dnevnički zapisi nastali tijekom Drugog svjetskog rata, između 1941. i 1943. g. - najprije u okupiranom (talijanskom) Primorju, a potom na oslobođenom partizanskom teritoriju – koje je bivšem Muzeju revolucije naroda Hrvatske darovao dr. Vladimir Jambrišak (06.01. i 15.03.) 1984. g.

Borba - Organ Komunističke partije Jugoslavije, god X, br. 112 / 9 maj 1945
KPJ (izdavač), Štamparija Borba (tisak)
Beograd, 09.05.1945. g.
papir; tisak, falcanje; 56.3 x 40 cm, o 4 str.
HPM/MRNH-D-2077

Uz naslov lista od 9. svibnja 1945., istaknuta je aktualna poruka: Ujedinjeni narodi slomili fašističku Nemačku. Neka večno živi pobeda nad nemačkim zavojevačima! Potom - na prvim stranicama, uz fotografske portrete maršala Tita i lidera pobjedničkih zemalja Drugog svjetskog rata (Churchila, Staljina i Trumana), a pod zajedničkim naslovom Kapitulacija hitlerovske Nemačke - slijede prilozi: Akt o vojnoj kapitulaciji, Deveti maj – praznik pobede, Ukaz Prezidijuma Vrhovnog Sovjeta SSSR; Čerčilov govor o nemačkoj ponudi bezuslovne predaje, Izjava Molotova na konferenciji štampe u San Francisku (str. 1./2.) - te članci pretežno posvećeni zbivanjima u zemlji: Obrazovanje prve narodne vlade federalne Slovenije, Maršal Tito omladini Bosne i Hercegovine (2 str.); Oslobođen je Zagreb – glavni grad federalne Hrvatske, Proslava oslobođenja Zagreba u Kragujevcu; Crvena armija je u Nemačkoj zauzela Drezden, u Austriji Golabrun i Štokerau, a u Čehoslovačkoj oslobodila gradove Olomuc, Jaromeržice i Znojmo; Razoreno Firerovo utočište u Berhtesgadenu (str. 3.); Beograđani su manifestacijama pozdravili oslobođenje Zagreba; Jaroslav Moravec radeći s Nemcima zgrnuo je za vreme okupacije veliki kapital,a danas krije robu da bi je prodavao na crnoj berzi, … (str. 4.)

Demokratska Federativna Jugoslavija

Politika, godina XLII, br. 11974 / 9 maj 1945
Vladislav Slobodan Ribnikar (vlasnik i odgovorni urednik), Darko Ribnikar (urednik), Štamparija Politika (tisak)
Beograd, 09.05.1945. g.
papir; tisak, falcanje; 46.1 x 31 cm, o 8 str.
HPM/MRNH-D-2076/1

Na naslovnici lista od 9. svibnja 1945. - uz fotografske portrete lidera pobjedničkih zemalja Drugog svjetskog rata (Staljina, Churchilla i Trumana), pod zajedničkim naslovom Kraj Hitlerove Nemačke - objavljen je Akt o vojnoj kapitulaciji te dijelovi govora britanskog premijera Winstona Churchilla, a potom slijede prilozi: Nemačka na kolenima, Govor pretsednika Trumana (str. 2.); U završnoj fazi rata crvenoarmejci odnose nove pobede: Crvena armija u Dresdenu – U Čehoslovačkoj je oslobođen grad Olomouc (str. 3.); Pozdrav maršala Tita omladini Bosne i Hercegovine, Dan pobede u San Francisku proslaviće se prekovremenim radom, Događaji u Drugom svetskom ratu (str. 4.); Ratni izveštaj generalštaba Jugoslovenske armije: Lomeći žestok otpor neprijatelja naše trupe silovitim udarom zauzele su i oslobodile Zagreb, glavni grad Hrvatske (str. 5.); Istoriska skupština u Ajdovščini: Obrazovana je prva narodna vlada Slovenije (str. 6.); Presuda ratnim zločincima: Četiri agenta okupatorske policije u Vranju osuđena na smrt; Tragovi krvave vladavine ustaša: Prostorije fabrike „Danica“ kraj Koprivnice služile su kao koncentracioni logor i mučilište (str. 7.) – dok se na posljednjoj (8.) stranici nalaze stalne rubrike: Dnevne vesti, Radio Beograd, Mali oglasi, Sport, Kroz Beograd.

Demokratska Federativna Jugoslavija